02.01.2024.

REGISTRACIJA NOVIH TVRTKI ili OBRTA

Registracija tvrtke ili obrta može se odraditi na dva načina.

Jedan od načina registracije tvrtke je posjet javnom bilježniku koji će Vam odraditi dokumentaciju i proslijediti na trgovački sud. Sam postupak traje 7 do 10 dana. Isto tako otvaranje obrta može se odraditi posjetom Uredu državne uprave sa popunjenom dokumentacijom gdje postupak otvaranja traje par dana.

Drugi način je da se preko portala e-građani odradi registracija tvrtke ili obrta za što Vam je potrebna osobna iskaznica koja je registrirana za korištenje portala. Registracija se odrađuje pristupom aplikaciji sa kodovima koje ste zaprimili od policijske uprave u trenutku preuzimanja osobne iskaznice. Sam postupak registracije traje 24 do 48 sati. Za registraciju tvrtke ili obrta možete se obratiti u našu tvrtku.

Nakon registracije tvrtke ili obrta svaki poduzetnik je obvezan odraditi dokumentaciju prije početka poslovanja (upis u RPO, upis u sustav PDV-a (ako se ulazi u sustav), upis u sustav PDV-a za EU poslovanje (PDV-ID broj) ako se posluje sa EU, prijava na HZMO-mirovinsko osiguranje, prijavu činjenica bitnih za oporezivanje (OP obrazac). Sve navedeno naša tvrtka obavlja za svoje klijente nakon registracije tvrtke ili obrta.

Nakon prijave tvrtke ili obrta prije početka poslovanja porezna uprava tj. inspektor porezne uprave odraditi će prvi posjet poreznom obvezniku.


PRVI POSJET poreznom obvezniku

Postupanje prije odlaska u prvi posjet

Prema čl.83 OPZ-a inspektor je dužan obveznika obavijestiti o dolasku 15 dana prije obavljanja očevida telefonom ili elektroničkom poštom pri čemu treba naglasiti da se ne radi o poreznom nadzoru već o provjeri činjenica bitnih za oporezivanje. Prije dolaska poslat će upitnik kojeg porezni obveznik treba popuniti, a prilikom posjete će neposrednim opažanjem i razgovorom sa obveznikom zapisivati utvrđene činjenice.


PITANJA ZA POREZNOG OBVEZNIKA KOD PRVOG POSJETA

 1.Obavlja li porezni obveznik djelatnost u vlastitom ili unajmljenom prostoru?

(priložiti vlasnički list/ugovor o najmu/kupoprodajni ugovor)

2.Detaljan opis poslovnog prostora (veličina prostora, opremljenost, npr. broj stolova u ugostiteljskom objektu, veličina terase i drugi bitni podaci koji se tiču poslovnog prostora, rješenje ureda za gospodarstvo)

 3.Da li je u tom poslovnom prostoru već netko prije poslovao i tko?

4.Ima li skladište? (vlastito ili unajmljeno-ugovor)

 5.Dugotrajna imovina /Osnovna sredstva/ pozajmice vlasnika (vlastita ili unajmljena-ugovor)

6.Odgovorne osobe i zaposlenici? (imena odgovornih osoba, broj zaposlenika)

 (ime i prezime, e-mail, broj mobitela, telefona) odgovorne osobe i knjigovodstva)

7.Koja je glavna djelatnost poreznog obveznika?

Detaljan opis budućeg poslovanja; kojom vrstom robe će poslovati, odnosno koje usluge će pružati; kada očekuje prve promete; gdje će se obavljati poslovanje; kako će se oglašavati na tržištu.

8.Hoće li porezni obveznik poslovati s EU/trećim zemljama? (isporuke/stjecanja; uvoz/izvoz)

Ako da, s kojim poslovnim partnerima (PDV ID broj, porezni broj; kako je uspostavljen kontakt s njima; na koji način će se odvijati poslovanje)

9.Ima li porezni obveznik otvoren račun u drugoj državi (ako ima u kojoj državi i koji je broj računa) / plaćanje preko pay pal ili Revolut računa ?

10.Ima li porezni obveznik već ugovorene poslove s kupcima/dobavljačima u tuzemstvu ili inozemstvu?

Ako da, koji su to poslovi i poslovni partneri? Postoje li pisani ugovori o suradnji s kupcima/dobavljačima? Da li je porezni obveznik bio u poslovnom prostoru kupca/dobavljača? (Napomena: kod nabave dobara od nestajućeg trgovca obično nema stvarnih kontakata s direktorom, koji je ionako samo formalno direktor).

11.Da li su dogovoreni poslovi ugovoreni direktno s kupcem/dobavljačem ili preko posrednika?

12.Na koji način porezni obveznik obično kontaktira s kupcima/dobavljačima? (telefon, e-pošta, Skype…)

13.Neaktivna i povezana društva i potvrda poreznog obveznika o udjelima u navedenim društvima


Postupanje tijekom prvog posjeta

Inspektor provjerava podatke upisane u RPO i prikuplja druge podatke bitne za oporezivanje te sastavlja zapisnik u kojem navodi:

  • koga je zatekao na adresi
  • upisuje kontakt osobu – ime i prezime, email, broj mobitela, telefona odgovorne osobe i knjigovodstva ako isti nisu dostavljeni kod upisa u RPO
  • opisuje poslovni prostor
  • ima li skladište
  • ima li vlastita ili unajmljena osnovna sredstva
  • broj zaposlenika
  • hoće li obveznik poslovati s EU/trećim zemljama
  • ima li obveznik već ugovorene poslove s kupcima/dobavljačima u tuzemstvu
  • jesu li dogovoreni poslovi ugovoreni direktno ili preko posrednika
  • na koji način obveznik obično kontaktira s kupcima/dobavljačima

Zapisnik potpisuje inspektor i porezni obveznik/opunomoćenik pri čemu porezni obveznik može iznijeti primjedbu ili odbiti potpisati zapisnik što se obvezno unosi u sam zapisnik.

05.12.2023.

NOVOSTI od 01.01.2024.

  • Novi način obračuna plaće (smanjenje doprinosa za MIO I. stup za bruto plaće do 1.300,00 €ura) svi Vi koji imate djelatnike koji su zaposleni na više mjesta tj. koji nisu zaposleni samo u Vašoj tvrtki već kod više poslodavaca za takve djelatnike će svaki mjesec trebati ishoditi izjavu o bruto plaći kod drugog poslodavca, te će se na stranici porezne uprave morati za svakog tog djelatnika provjeriti da li je izjava ispravna . Novi obračun se primjenjuje već od 02.12.2023. ali samo za one poslodavce koji isplaćuju plaću u 12 mjesecu za 12 mjesec 
  • Nove osnovice bruto plaća za 2024. godinu. - Minimalna bruto plaća za radnika iznosi 840,00 €, za direktore, članove uprave i obrtnike bruto plaća za 2024. godinu iznosi 1.014,00€ 
  • Primjena novih – povećanih poreznih stopa poreza na dohodak od kapitala, imovine i dr. -  ukinut je prirez porezu na dohodak
  • Nove svote osnovnoga osobnog odbitka i uvećanja osobnog odbitka -  osobni odbitak se povećava na 560,00 €
  • Nove svote neoporezivih primitaka u 2024. godini - prigodna nagrada do 700,00 € godišnje (odnosi se na uskrsnicu, božićnicu, regres za GO), nagrade za radne rezultate do 1.120,00€ godišnje, troškovi prehrane radnika do 1.200,00€
  • Naknada za korištenje privatnog automobila - 0,50 € po kilometru
  • Dnevnica za službena putovanja - 30,00 € 
  • Porezni tretman napojnica - napojnice treba prijaviti te se za njih dostavlja JOPPD obrazac i obračunava porez po stopi od 20% za iznos veći od 3.360,00€ godišnje (do tog iznosa je napojnica neoporeziva) 
  • Dobrovoljno mirovinsko osiguranje koje poslodavac plaća svojim djelatnicima - do 804,00 € godišnje što je mjesečno 67,00 €
  • Nabavna vrijednost imovine - povećan iznos vrijednosti za unos imovine sa 464,53 € na 665,00 € (vrijednosti veće od 665,00 € upisuju se u dugotrajnu imovinu)
  • Novi rokovi dospijeća plaćanja razlike poreza na dobit po poreznoj prijavi - ponovo se uvodi plaćanje poreza na dobit po godišnjoj prijavi do zadnjeg dana roka za podnošenje porezne prijave (do 30.04. tekuće godine) bez obzira na datum predaje porezne prijave 
  • Novi prag za primjenu stopa poreza na dobit - 10% do iznosa prometa od 1.000.000 €, preko 1.000.000,01 € 18%
  • Novi prag za prelazak s dohotka na dobit - primitak od 1.000.000,00 € 
  • Novi prag za plaćanje poreza na dobit prema novčanom načelu - primitak do 2.000.000,00 €
  • Novi prag za ulazak u sustav PDV-a / izlazak iz sustava PDV-a, tromjesečno plaćanje PDV-a, ispravak pretporeza, povrat PDV-a u putničkom prometu - promet veći od 40.000,00 € D. Izmjene ostalih poreznih i računovodstvenih propisa
  • Novosti u Zakonu o fiskalizaciji - nova granična svota za plaćanje u gotovini iznosi 700,00 € po jednom računu
  • Novosti u Zakonu o lokalnim porezima (ukidanje prireza, izmjene u porezu na kuće za odmor i dr.) 
  • Novosti u Zakonu o računovodstvu (Izvješće o informacijama o porezu na dobit, izvještavanje u funkcijskoj valuti) i izmjene u Pravilniku o strukturi i sadržaju GFI-ja

     


03.08.2023.

Rad trgovina blagdanom



Zadnjim izmjenama i dopunom Zakona o trgovini (Nar. nov., br. 33/23.) koji je stupio na snagu 1. srpnja ove godine uspostavljen je režim slobode utvrđivanja radnog vremena u djelatnosti trgovine. Između ostalog, to se odnosi i na rad blagdanom. Dani blagdana određeni su Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 110/19.), a konkretno, u kolovozu ove godine to su sljedeći dani:

*5. kolovoza (subota) – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

i Dan hrvatskih branitelja

*15. kolovoza (utorak) – Velika Gospa.

Zakonom o trgovini propisano je kako su prodajni objekti zatvoreni u dane blagdana (čl. 57. st. 3.).

Navedeno ograničenje ne primjenjuje se na prodajne objekte koji se nalaze unutar ili su sastavni dio cjeline:

-željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih luka, luka otvorenih za javni promet, luka unutarnje plovidbe brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila,

-benzinskih postaja,

-bolnica,

-hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava,

-proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima.

To ograničenje ne primjenjuju se ni na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo i prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama, prodaju putem automata i prodaju na daljinu (čl. 57. st. 6.) .

U dane blagdana mogu raditi prodajni objekti koji se bave distribucijom tiska putem kioska kao posebnog oblika prodaje izvan prodavaonica, ali samo u vremenu od 7:00 do 13:00 sati. Osim toga, Vlada RH može odlukom odrediti prodajne objekte koji su obvezni raditi u dane blagdana.

Svi ostali prodajni objekti koji nisu gore navedeni ne smiju raditi u dane blagdana.

Podsjećamo, prodajnim objektima smatraju se prodavaonice, skladišta, tržnice na veliko, tržnice na malo i drugi oblici prodaje robe izvan prodavaonica.

Za nepridržavanje odredbe o neradnim blagdanima, Zakonom o trgovini su propisane, novčana kazna od 660,00 do 39.810,00 € za (prekršaj) pravnu osobu i novčana kazna od 530,00 do 9.290,00 € za odgovornu osobu u pravnoj osobi kao i za fizičku osobu.

Zaključno napominjemo kako se 16 dopuštenih radnih nedjelja ne može iskoristiti za rad na dane blagdana.


izvor: https://www.rrif.hr/rad_trgovina_blagdanom-2286-vijest/

17.12.2022. Primjena osnovica bruto plaća od 01.01.2023.

Bruto plaća za djelatnike


Minimalna plaća za 2023. godinu iznositi će

700,00 eura bruto (5.274,15 kn)

- objavljeno u Nar. nov. br. 122/22.

Ovom promjenom minimalna plaća za 2023. godinu biti veća za 592,65 kn (5.274,15 kn= 700 EUR).

Nova svota minimalne plaće primijenjuje na plaću zarađenu u siječnju 2023. godine, a koja se uobičajeno isplaćuje u veljači 2023. godine.


Kolektivni ugovor za graditeljstvo

u primjeni od 01.11.2022.

Ako prema ugovoru o radu član uprave uz poslove člana uprave obavlja i druge poslove, npr. poslove iz grupe V., VI. Ili VII. Tarifnih stavova, NE MORA za sebe obračunati plaću na 15.000,00 kn bruto (1.990,84€), već plaću prema toj grupi poslova. 

Pregled tarifnih stavova možete pronači na linku

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2022_08_94_1420.html

Bruto plaća za direktore

Mjesečna osnovica za obračun doprinosa za rad u punom radnom vremenu od 1. siječnja 2023. godine ne može biti niža od

888,67 eura bruto ili 6.695,65 kn. 

Nova minimalna plaća direktora obračunava se za mjesec siječanj, a uobičajeno se isplaćuje u veljači.

Kolektivni ugovor za ugostiteljstvo

u primjeni od 01.06.2022.

Od 1. lipnja 2022. godine primjenjuju se odredbe o novoj osnovnoj plaći za tipične poslove u ugostiteljstvu koji su razvrstani u četiri (tarifna) razreda (skupine poslova). Dakle, osnovna plaća za lipanj 2022. godine obvezno se utvrđuje prema svotama koje su u njima navedene.

Ostale odredbe KU-a počele su se primjenjivati od 1. travnja 2022. godine.

Pregled tarifnih stavova možete pronači na linku

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2022_04_50_638.html

30.11.2022.- Obračun PDV-a po naplaćenoj naknadi

Sa 30.11.2022. izašlo je novo tumačenje porezne uprave za priznavanje pretporeza po računima prema naplaćenim naknadama. Ovaj postupak znači da će se pretporez po primljenim ulaznim računima koji su od poduzetnika prema naplaćenim naknadama priznati tek kada platite račun. Navedeno se primjenjuje od 01.12.2022.

"S obzirom na dosadašnje postupanje prema kojem je porezni obveznik koji primjenjuje redovni postupak oporezivanja mogao koristiti odbitak pretporeza temeljem računa primljenog od poreznog obveznika koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama bez obzira je li taj račun bio plaćen, napominjemo da se od 1. prosinca 2022. godine ne primjenjuju odgovori Porezne uprave kojima je dano takvo tumačenje odredbe članka 57. stavka 1. Zakona o PDV-u. Postupanje na način da porezni obveznik, kada primi račun za isporuku ili uslugu koju mu je obavio porezni obveznik koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenoj naknadi, može odbiti pretporez tek kada tom dobavljaču plati račun, primjenjuje se u praksi od 1. prosinca 2022. godine."

Promjena valute na sudskom registru 10.10.2022.

Ponukani današnjim pisanjima na portalima (https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/ugp-protiv-kazni-za-one-koji-na-vrijeme-ne-upisu-promjene-valute-u-sudski-registar-neprihvatljivo-nas-to-kosta-2500-kuna-15259443) obaviještavamo Vas da je temeljem čl. 65 stavak 5 i 6 Zakona o uvođenju eura (https://www.zakon.hr/z/3157/Zakon-o-uvođenju-eura-kao-službene-valute-u-Republici-Hrvatskoj) propisana promjena valute u sudskom registru.

"Članak 65. (5) Dionička društva dužna su u roku od najviše godine dana od dana uvođenja eura podnijeti registarskom sudu zahtjev za upis promjene iz stavka 2. ovoga članka, pri čemu se zahtjev najranije može podnijeti na dan uvođenja eura, a najkasnije u roku od godine dana od dana uvođenja eura. (6) Društva s ograničenom odgovornošću dužna su u roku od najviše tri godine od dana uvođenja eura podnijeti registarskom sudu zahtjev za upis promjene iz stavka 3. ovoga članka, pri čemu se zahtjev najranije može podnijeti na dan uvođenja eura, a najkasnije u roku od tri godine od dana uvođenja eura."

Sva trgovačka društva temeljem ovog Zakona obvezna su promijeniti valutu ali navedeno ne možemo riješiti nikako prije 01.01.2023. (propisano Zakonom). Isto tako još uvijek nije izašao Zakon o trgovačkim društvima (koji se također mora mijenjati zbog uvođenja €ura) kojim će se regulirati dodatna pitanja oko ovih promjena. I sami znamo da se bilo kakva promjena u sudskom registru odrađuje preko javnog bilježnika, a isto tako znamo da to nisu male cifre (cca 2.500,00 kn) trenutno još uvijek čekamo da se ustroji način promjene. U razgovoru sa nekim javnim bilježnicima još uvijek niti oni nemaju podatak na koji način će se ova promjena odrađivati i niti nemaju podatak koliko će to financijski koštati. Slijedom svega ovog navedenog ostaje nam samo da se naoružamo strpljenjem i nadamo da nećemo imati dodatnih izdataka.

Etički kodeks 17.08.2022.

Od dana 16. kolovoza 2022., možete online pristupiti aplikaciji Etičkog kodeksa putem NIAS-a klikom na https://etickikodeks.mingor.gov.hr/#!/app/home 

Pristup možete odraditi putem osobne iskaznice ovlaštene osobe tvrtke putem čitača kartice, ili bilo kojom vjerodajnicom preko portala e-građani.

Poslovni subjekt pristupanjem stječe pravo na postavljanje vizualne identifikacijske oznake Etičkog kodeksa na svoja prodajna mjesta i mjesta pružanja usluga. To uključuje i postavljanje oznake pri provođenju promotivnih i marketinških aktivnosti kao što su tiskanje letaka i kataloga, objave na internetskim stranicama i društvenim mrežama, mobilnim aplikacijama te u drugim medijima. Svi poslovni subjekti koji posluju u izravnom odnosu s potrošačima pozvani su pristupiti Etičkom kodeksu, jer činom pristupanja svojim potrošačima jamče da neće neopravdano povećavati maloprodajne cijene te da će korektno preračunavati i iskazivati cijene i druge novčane iskaze vrijednosti.

Bitno je da svi koji pristupe Etičkom kodeksu zaista posluje u duhu Etičkog kodeksa te na taj način kontinuirano doprinose transparentnosti i zaštiti potrošača u procesu uvođenja eura.

Nakon registracije na Etički kodeks svaki poslovni subjekt dobiva potreban broj vizualnih identifikacijskih oznaka za sve svoje poslovnice, a podjelu istih obavljati će Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske gospodarske komore te njihove županijske i područne komore. U slučaju da niste član niti jedne komore naljepnicu možete zatražiti slanjem e-maila na adresu e-pošte etickikodeks@mingor.hr,a preuzimanje rješavate u poslovnici najbliže poslovnice Hrvatske obrtničke komore ili Hrvatske gospodarske komore.

Svi poslovni subjekti mogu on-line pristupiti Etičkom kodeksu u razdoblju od 16. kolovoza 2022. do 31. prosinca 2023. Inicijativa Etički kodeks provodi se pod sloganom SVAKI CENT SE BROJI, SVAKA KUNA SE RAČUNA. Cilj joj je upravo taj: da potrošači budu sigurni da se svaka njihova kuna zaista računa i svaki cent broji te da postoje poslovni subjekti kojima u procesu prelaska na euro mogu vjerovati.

Uvođenje €ura 05.09.2022.

Odlukom o primanju Hrvatske u eurozonu i određivanjem službenog fiksnog tečaja konverzije kune za euro sa 05.09.2022. počinje prijelazni period prilagodbe na buduću valutu za plaćanje u Republici Hrvatskoj – € - euro. Važnije promjene za poslodavce:

· Na izlaznim računima mora biti iskazan fiksni tečaj konverzije 1 € = 7,53450 kuna te ukupni iznos u dvije valute – kuni i euru. Fiksni tečaj konverzije koristi se za preračunavanje kuna u euro u punom brojčanom iznosu, a iznos dobiven nakon preračunavanja zaokružuje se na dvije decimale primjenom matematičkog pravila zaokruživanja. Tako dobiveni iznos u eurima isključivo je informativan za kupce u razdoblju prilagodbe na buduću valutu te se na temelju tog iznosa ne može obaviti naplata računa u eurima. Oni koji koriste našu programsku podršku (e-racuni.com) već imaju na računima dvojno iskazivanje cijena. Ostali koji koristite neka druga programska rješenja morate kontaktirati Vaše programere

· Prema zakonskim odredbama naplata u eurima može se obaviti tek od 1.1.2023. Do kraja 2022. godine naplata se obavlja isključivo u kunama. · Na maloprodajnim mjestima koja imaju mjenjačnicu i dalje je moguće zamijeniti euro u mjenjačnici prema važećoj tečajnoj listi banke. Važeći tečaj za zamjenu eura nije povezan s fiksnim tečajem konverzije 1 euro =7,53450 kn, koji do 31.12.2022. služi isključivo kao informacija. Do 31.12.2022. i dalje vrijede tečajne liste HNB-a za valutu €ur dok će HNB sa 01.01.2023. tečaj €ura fiksirati na 7,5345 kn

· Cjenovne oznake proizvoda na policama i rashladnim vitrinama također moraju imati dvojno iskazane cijene u eurima i kunama i tako će biti sve do 31.12.2023. dok su samoposlužni aparati, agregati za točenje goriva ili totem iznimke i na njima ne treba iskazivati cijene dvojno

· Ugovori o radu se NE MIJENJAJU, tj ostaju kakvi jesu i do 31.12.2022. iznos bruto plaće piše se u kunama bez obveze iskazivanja bruto plaće u €urima

· Platne liste i svi ostali obrasci vezani za računovodstvo za Vas koji koristite naše programsko rješenje (program e-racuni.com) su odrađeni te ne treba voditi brigu o tome.

24. 6. 2022. Bespovratne potpore za digitalizaciju

OTVOREN PRIVREMENI POZIV ZA PODNOŠENJE PROJEKTNIH PRIJEDLOGA U OKVIRU NACIONALNOG PLANA OPORAVKA I OTPORNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE 2021.- 2026.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti 2021. – 2026. objavljuje Poziv za dostavu projektnih prijedloga „Bespovratne potpore za digitalizaciju“ (referentni broj Poziva: NPOO.C1.1.2.R3-I3.01). Bespovratna sredstva dodjeljuju se putem otvorenog postupka dodjele u modalitetu privremenog Poziva. Cilj Poziva je omogućiti digitalizaciju u svrhu digitalne transformacije hrvatskih MSP-ova nabavom digitalnih alata i opreme te jačanjem digitalnih vještina za razvoj i primjenu novih proizvoda, usluga i procesa, što će u konačnici rezultirati jačanjem tržišne pozicije poduzeća i rastom produktivnosti. Prihvatljive aktivnosti koje je moguće financirati : izrada, razvoj ili nabava digitalnih rješenja i tehnologija u svrhu digitalne transformacije poslovnih procesa ili proizvodnje; implementacija, prilagodba ili integracija digitalnih rješenja i tehnologija; jačanje digitalnih vještina zaposlenika, povezano s prethodno navedenim aktivnostima. Raspoloživi iznos sredstava: 206.000.000,00 HRK Iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti po prijavitelju: najniži iznos 150.000,00 HRK najviši iznos 750.000,00 HRK. Prihvatljivi prijavitelji: MSP-ovi s najmanje tri (3) zaposlena na puno radno vrijeme (temeljem sati rada) u godini koja prethodi godini u kojoj je podnesen projektni prijedlog. Rokovi i način podnošenja projektnih prijedloga: Projektni prijedlozi podnose se isključivo putem sustava eNPOO od 1. srpnja 2022. u 11 sati - do 12. kolovoza 2022. Potencijalni prijavitelji mogu za vrijeme trajanja Poziva postavljati pitanja u svrhu dobivanja dodatnih pojašnjenja i obrazloženja odredbi Poziva. Pitanja se mogu podnijeti isključivo putem sustava eNPOO do 14 kalendarskih dana prije isteka krajnjeg roka za podnošenje projektnih prijedloga.

Izvor https://mingor.gov.hr/javni-pozivi-i-natjecaji-7371/javni-pozivi-i-natjecaji-ministarstva/otvoreni-javni-pozivi-i-natjecaji/24-6-2022-bespovratne-potpore-za-digitalizaciju/8847

Neprofitne organizacije - izvještaji

29.01.2022. 

Rok za predaju godišnjeg financijskog izvještaja u poslovne jedinice Fine je 60 dana od isteka izvještajnog razdoblja za neprofitne organizacije

Datoteku za ispis Bilješki za neprofitne organizacije možete skinuti na poveznici https://www.facebook.com/groups/410888363373976/permalink/661006345028842. Princip popunjavanja je jednostavan. Kada isunite excel datoteku statističkog izvještaja kopirajte podatke u datoteku bilješki u određene stranice i automatski će Vam se popuniti bilješke.

IZVOR FINA:

"Obveza sastavljanja i predavanja financijskih izvještaja propisana je Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (NN br. 121/14) i pravilnicima donesenim temeljem Zakona (NN br. 31/15, 67/17 i 115/18). Zakonom je uvedena obveza dostave financijskih izvještaja za sve neprofitne organizacije, ali prilagođeno visini prihoda i vrijednosti imovine. Neprofitna organizacija čija je vrijednost imovine na kraju svake od prethodne tri godine uzastopno manja od 230.000,00 kuna na razini godine i čiji je godišnji prihod uzastopno u svakoj od prethodne tri godine manji od 230.000,00 kuna na razini godine nije u obvezi vođenja dvojnog knjigovodstva već se može odlučiti za vođenje jednostavnog knjigovodstva. Međutim, te neprofitne organizacije mogu donijeti odluku prema kojoj, unatoč tome što su zadovoljavaju uvjete za vođenje jednostavnog knjigovodstva, vode dvojno knjigovodstvo i u tom slučaju su dužne predavati sve izvještaje kao obveznici dvojnog knjigovodstva. Neprofitne organizacije koje tijekom poslovne godine nisu imale poslovnih događaja, niti u poslovnim knjigama nemaju evidentirane podatke o imovini i obvezama, umjesto financijskih izvještaja predaju Izjavu o neaktivnosti. Navedeno se odnosi i na novoosnovane neprofitne organizacije, bez obzira na Zakonom propisano obvezno vođenje dvojnog knjigovodstva tijekom prve tri godine od osnivanja. Izjava o neaktivnosti sastavlja se na obrascu Izjava o neaktivnosti (obrazac IZJAVA-NPF) u roku od 60 dana od isteka poslovne godine za koju se Izjava daje i dostavlja se Ministarstvu financija – Registru neprofitnih organizacija, a ne Fini.

IZVJEŠTAJ MOŽETE PREDATI:

1. Putem web aplikacije RGFI uz upotrebu Fininih digitalnih certifikata. Kako do pristupa web aplikaciji RGFI saznajte na linku https://www.fina.hr/rgfi-certifikati

2. Putem on line servisa za predaju dokumentacije (OSPD) uz korištenje bilo kojeg digitalnog certifikata za primjenu minimalno naprednog elektroničkog potpisa, i to u .xls formatu ili, ako je ručno popunjavan, u papirnom obliku kao potpisani i skenirani pdf dokument. https://ospd.fina.hr/

Za predaju u elektroničkom obliku koristi se objedinjena Excel datoteka koju možete preuzeti s internetskih stranica Ministarstva financija ili Fine. 3. Osobno u bilo kojoj Fininoj poslovnoj jedinici u papirnom obliku (koristi se isključivo kupljeni, tiskani obrazac iz Narodnih novina, a ne ispis iz Excel datoteke) u formatu Excel datoteke (na mediju za elektroničku pohranu podataka - CD/USB) Uz izvještaje predane na CD-u ili USB-u potrebno je priložiti ispis referentne stranice s kontrolnim brojem, koja je sastavni dio Excel formata. Referentna stranica treba biti potpisana od odgovorne osobe."

 

Bruto osnovice za obračun plaća od 01.01.2022.

31.12.2021.

U Narodnim novinama broj 117/2021 objavljena je Uredba o visini minimalne plaće za 2022. godinu koja stupa na snagu 1. siječnja 2022. godine. Uredbu je donijela Vlada Republike Hrvatske, a na temelju članka 6. Zakona o minimalnoj plaći (NN, br. 118/18).

Visina minimalne plaće za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2022. godine utvrđuje se u bruto iznosu od 4.687,50 kuna, što je uvećanje iznosa minimalne plaće za 2022. godinu u odnosu na 2021. godinu od 437,50 kuna u bruto iznosu. Tako će neto plaća od 01. siječnja 2022. iznositi 3.750,00 kn umjesto dosadašnjih 3.400,00 kn što je povećanje za 350,00 kn u neto iznosu.

Za članove uprave i obrtnike koji vode knjige osnovica za obračun doprinosa od 01.01.2022. iznosi 6.199,05 kn što je povećanje od 231,40 kn u bruto iznosu naspram 2021. godine.

Za poduzetnike koji si isplačuju poduzetničku plaću osnovica za obračun doprinosa je 10.490,70 kn.

Paušalni obrtnici će od 01.01.2022. plaćati doprinose na osnovicu od 3.814,80 kn 

Elektronička ovrha

22.09.2021.

Pravilnik o obrascima u ovršnom postupku, načinu elektroničke komunikacije između sudionika i načinu dodjele predmeta u rad javnom bilježniku objavljen u Narodnim Novinama, br. 43/21 (dalje u tekstu: Pravilnik), stupio na snagu 15. rujna 2021. godine. Njime se, sukladno članku 1., propisuju obrasci iz Ovršnog zakona (Nar. nov., br., 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. i 131/20.; dalje u tekstu: OZ), način elektroničke komunikacije između sudionika u postupku i način dodjele predmeta u rad javnom bilježniku. Prije samog stupanja na snagu, u Narodnim novinama br. 94/21 objavljena je izmjena Pravilnika koja kao i osnovna verzija stupa na snagu polovicom rujna 2021. godine.

Cilj Pravilnika koji kasni nekoliko mjeseci je, nastavno na posljednju izmjenu Ovršnog zakona provedenu krajem 2020. godine, učiniti ovršni postupak koji se provodi na temelju vjerodostojne isprave, jednostavnijim, modernijim, transparentnijim i dostupnijim za sve stranke i sudionike korištenjem elektroničkih obrazaca i elektroničkom komunikacijom. 

Više pročitajte na elektronicka-ovrha

Izvor informator.hr

Nagrade učenicima na praksi

21.09.2021.

Način organizacije praktične nastave i vježbi u strukovnim školama propisan je Pravilnikom o načinu organiziranja i izvođenju nastave u strukovnim školama. Minimalni uvjeti za ugovore o naukovanju kod obrtnika i pravnih osoba propisani su Pravilnikom o minimalnim uvjetima za ugovore o naukovanju.

Pored ostalog, navedenim je pravilnicima propisana obveza isplate minimalne nagrade učenicima na praksi, a poreznim je propisima propisan iznos koji isplatitelji mogu isplatiti neoporezivo. Pravilnikom o nastavi u strukovnim školama propisana je i obveza sklapanja Ugovora o provedbi praktične nastave koji sadrži i visinu minimalne nagrade polazniku sukladno provedenom vremenu na ostvarivanju praktičnog dijela kurikuluma kod poslodavca. Pravilnikom o naukovanju je propisan Ugovor o naukovanju kojim je propisana minimalna naknada koja se mora isplatiti učeniku tijekom naukovanja.

Minimalna nagrada Ugovorom o provedbi praktične nastave, kao i Ugovorom o naukovanju, propisan je istovjetan minimalni iznos koji je poslodavac obvezan isplatiti učenicima praktične nastave, i to u:

* prvoj godini - 10% * drugoj godini - 20% * ostalim godinama - 25% prosječne neto plaće ostvarene u prethodnoj godini u gospodarstvu Republike Hrvatske. Isplata se vrši za ostvarene sate praktične nastave. Prosječna neto plaća u RH za 2020. iznosila je 6.724,00 kn te se, temeljem navedenoga iznosa, minimalne nagrade utvrđuju kako slijedi:

* u prvoj godini – 672,40 kn * u drugoj godini – 1.344,80 kn * u ostalim godinama – 1.681,00 kn.

Poslodavac je obvezan učeniku isplatiti navedene iznose za cijeli mjesec rada odnosno razmjerni dio prema stvarno odrađenim satima rada. Iako poslodavac može svojom odlukom ili nekim drugim izvorom radnoga prava utvrditi i veći iznos. Pritom mora paziti na propisani neoporezivi i oporezivi iznos nagrade Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja i naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja.

Do propisanog iznosa smatraju se primicima na koje se ne plaća porez na dohodak. Mjesečni neoporezivi iznos nagrade propisan je Pravilnikom o porezu na dohodak u iznosu do 1.750,00 kn mjesečno.

Nagrada isplaćena iznad propisanog neoporezivog iznosa smatra se drugim dohotkom i na razliku iznad 1.750,00 kn plaća se porez na dohodak po stopi od 20% i propisani prirez porezu. Za razliku od poreznog propisa kojim je propisan najviši iznos neoporezive nagrade, Zakonom o doprinosima je propisano oslobođenje od plaćanja doprinosa na navedene nagrade, bez obzira na visinu isplaćenog iznosa. To se oslobođenje odnosi i na isplate nagrade redovitim studentima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja. Isto tako treba paziti na nagrade studentima za vrijeme praktičnog rada jer Zakonom nije propisan neoporezivi iznos te su u cijelosti oporezive porezom na dohodak.

Isplatitelj nagrade obvezan je za isplaćenu neoporezivu nagradu podnijeti Obrazac JOPPD na dan isplate, a najkasnije do 15-tog dana u mjesecu za primitak kojie je isplaćen u prethodnom mjesecu. Na B strani JOPPD obrasca pod 15.1. unosi se oznaka 13.

Obveze za isporuke građanima u EU!!!

16.08.2021.

Od 1.7.2021.- obveze za isporuke građanima u EU!!!

Ako isporučujete elektronički obavljene usluge ili prodajete robu ili vlastite proizvode, obavezni ste voditi evidenciju isporuka po svakoj zemlji članici EU i predati obrazac e-trgovina na Poreznu upravu. Ako ste imali takve isporuke u 2020., ili u prvih šest mjeseci 2021., obrazac se trebao predati do 20.7.2021. Prag za isporuke je do 77.000,00kn godišnje, nakon tog praga mora se izvršiti upis u OSS sustav i zaračunavati pa i platiti PDV svake države članice EU.

Ovo se ne odnosi na građane Hrvatske.

U programu e-računi (www.e-racuni.hr) dostupna je podrška za izdavanje računa i obračun prekograničnog PDV-a te popratno izvještavanje za elektroničke sustave OSS i IOSS.

Više o posebnom postupku oporezivanja pročitajte na stranicama Porezne uprave: https://www.porezna-uprava.hr/PdviEu/Stranice/PDV_OSS.aspx

© 2022. Solventa services j.d.o.o. Sva prava zadržana

unsplash